Čistoća je pola zdravlja
Čistoća je pola zdravlja
Ruke su najizloženije različitim vrstama mikroorganizama i predstavljaju jedan od ključnih faktora i načina prijenosa mnogih zaraznih bolesti. Upravo zbog toga, potrebno je svakodnevno voditi temeljitu higijenu ovoga dijela tijela.
Higijenska abeceda- pranje ruku!
Najdjelotvornija mjera kontrole i sprječavanja širenja infekcija je pranje ruku. Tijekom svakodnevnih aktivnosti na rukama se može naći više od 3 000 bakterija, a prljave, klicama zagađene ruke najčešći su prenositelji uzročnika raznovrsnih infekcija. Ako se ruke ne operu odmah, ne treba njima dodirivati usta, nos, oči kao ni predmete preko kojih bi se mogli naknadno zagaditi prsti.
Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pravilno pranje ruku podrazumijeva pranje toplom, tekućom vodom i sapunom:
- smočiti ruke i dobro ih nasapunati;
- energično trljati ruke najmanje 40sekundi;
- istrljati dobro sve površine (nadlaktice, ručne zglobove, između prstiju, ispod nokatnih ploča); ako su ruke jako zaprljane, može se upotrijebiti i meka četka;
- dobro isprati, obrisati ruke čistim ručnikom ili papirnatim ubrusima;
- ne zaboraviti da su ruke bile prljave kada ste otvarali slavinu, tako da je treba zatvoriti laktom ili koristeći papirnati ubrus.
Oprati ili dezinficirati ruke?
I pranje i dezinficiranje ruku ima svoje prednosti. Ruke je potrebno prati više puta na dan, no ponekada ljudi nisu toj prilici, te posežu za dezificijentima u raznim oblicima. Klasično pranje sapunom, i dezinfekcija antiseptičkim sredstvima nemaju istu namjenu.
Pravilnim postupkom pranja ruku u trajanju 40-60 sekundi sa površina ruku može se ukloniti 99% mikroorganizama zarobljene u prirodnim uljima u koži. Molekule sapuna također razbijaju kemijske veze koje omogućavaju bakterijama, virusima i prljavštini da se pridržavaju površina. Stoga se nakon ispiranja ispiraju svi mikroorganizmi koji su oštećeni ili ubijeni sapunom. Prekomjerno pranje ruku isušuje kožu, uzrokuje napukline i krvarenje, zbog čega klice lakše ulaze u tijelo. Tada je koži ruka potrebna posebna njega.
Dezinfekcija ruku ima zadatak ubiti uzročnike zaraznih bolesti koji su dospjeli na ruke dodirom ili su se naselili zrakom. Ovaj postupak se vrši sredstvima koji u sebi sadrže minimalno 60%-tni alkohol. Antiseptička sredstva dokazano ubijaju bakterije i viruse omekšavajući njihovu membranu i čineći ih nedjelotvornima. Antiseptici ubijaju bakterije i viruse, ali ne mogu ih oprati s površine kože. Postoje i virusi koji su otporniji na sapun i alkohol, ali intenzivno pranje sapuna i dalje ih može isprati s površine kože.
Preporučuje se rabiti sapun i vodu u svakodnevnim situacijama kao što je prije jela, nakon korištenja toaleta, ili kada su ruke vidno umrljane nakon fizičkog rada. Antiseptička sredstva najviše se koriste u strukama poput medicine i prehrambene industrije.